• Benzinska postaja Siget oko 1960. godine.jpg
  • Benzinska pumpa INA, Trg Marka Oreškovića (današnji Langov trg) 1970-ih godina.jpg
  • Benzinska pumpa INA, Trg Marka Oreškovića (današnji Langov trg), oko 1970.-1975. godine.jpg
  • Benzinska pumpa u Vlaškoj ulici 1950. godine.jpg
  • Benzinska stanica kod HNK.jpg
  • Benzinska stanica na zapadnoj strani Trga kralja Petra I. 1933. godine.jpg
  • Beogradska ulica, pa Huseinbega Gadaščevića, pa Adžijina (danas ulica kneza Višeslava) 1932. godine.jpg
  • Beogradska ulica, pa Huseinbega Gadaščevića, pa Adžijina (danas ulica kneza Višeslava) 1938. godine.jpg
  • Berislavićeva ulica 1900. godine.jpg
  • Berislavićeva ulica 1965. godine, autobusi za prijevoz putnika na aerodrom Pleso (Foto Ž. Krčadinac).jpg
  • Bijenička cesta, (Švabin brijeg - Šalata) oko 1930. godine.jpg
  • Bijenčka cesta, (Švabin brijeg - Šalata) Vinkovićeva 1932. godine.jpg
  • Bogovićeva ulica 80-ih godina. Jugoton.jpg
  • Bogovićeva ulica 1935. godine.jpg
  • Bogovićeva ulica 1937. godine.jpg
  • Bogovićeva ulica oko 1943. godine.jpg
           

91 / 2381

Benzinska stanica na zapadnoj strani Trga kralja Petra I. 1933. godine

U Zagrebu je 1928. godine evidentirano 861 motorno vozilo, dakle može se pretpostaviti da je pojava prvih stanica počela kada je Zagreb premašio broj od 1 000 vozila. Dotad su benzin, petrolej, ulje i druge potrepštine prodavale privatna osobe u središtu grada koje su benzin i petrolej nabavljale u bačvama iz Rijeke. „Hrvatski automobilni list” iz 1914. godine objavio je reklamu I. Zandomenija & Co koji je u svojoj garaži na Jelačićevu trgu 19 imao servis automobila i motora te prodaju benzina i ulja. Benzin se iz bačava lijevao u manje posude pa u spremnike automobila. Povećanjem broja automobila takav je način opskrbe gorivom u potpunosti zastario pa je pojava benzinskih stanica bila neminovna.
Pojava prve benzinske stanice zabilježena je u Zagrebu 1932. godine u Šoštarićevoj ulici 12. Njome se koristila privatna nabavljačka zadruga vlasnika Autotaksa čije ime je bilo „Autozov”, a kao komercijalna institucija bila je protokolirana kod Kraljevnoga sudbenog stola. Ostale su stanice bile su u Martićevoj 3, na Trg kralja Aleksandra I. kod HNK na današnjem Trgu žrtava fašizma, na Starčevićevu trgu i na nekoliko drugih lokacija.
Benzinska stanica na zapadnoj strani Trga kralja Petra I. 1933. godine